Uvod Essays (9689 words) - , Term Papers, Research Papers

Uvod Tema moga rada je Historija farmacije. U skladu s time, koriste?i se knjigom History of medicine (Povijest medicine) kao glavnom vodiljom, pisati ?u zaraznim bolestima i njihovim uzro?nicima te se tako nadovezati na eksplikaciju pojmova virus, viroid i prion te o morfologiji i osobinama istih. U sredi?njem dijelu bit ?e rije?i o povijesnom pregledu najupe?atljivijih farmakologa, mikrobiologa, bakteriologa tj. ljudi koji su otvorili vrata polju virologije. Osvrnut ?u se na istra?iva?e spomenute u glavnoj literaturi te na jo? neke istra?iva?e i njihova istra?ivanja. To su: Celsus, Loius Pasteur, Edward Jenner, Adolf Eduard Mayer, Martinus Beijerinck i Dimitrij Ivanovski, Friedrich Loeffler, Paul Frosch, Frederick William Twort, Felix d'Hrelle, Paul de Kruif, Stanley B. Prusiner, Carleton Gajdusek... Kada govorimo o farmaciji, moramo spomenuti i lijekove te tako u posljednjem poglavlju obra?ujem tu temu. Jo? od anti?ke tradicije ljudi su se bavili popisivanjem lijekova, opisivali njihova svojstva i djelovanje. Povijest farmacije je op?irna tema kojoj zasigurno ne?e biti dosta nekoliko stranica ovog seminara da bih ju pokrila kako joj prili?i, no potrudit ?u se dati ?to bolji osnovan osvrt na zadanu temu. Prvo je va?no upoznati se s terminom farmacija. Farmacija je ukupnost znanja o poznavanju, prire?ivanju, ispitivanju i ?uvanju lijekova (9). Farmaceutska profesija (Slika 1) povezuje se sa farmakologijom kao dijelom medicine koja prou?ava djelovanje lijekova na organizam i farmakopejom koja predstavlja ukupnost propisa o pripravljanju i postupanju s lijekovima. Mnogo je podru?ja koja farmacija prou?ava, a neka od njih su: 1. Farmaceutska kemija 2. Farmaceutska tehnologija 3. Farmakologija 4. Toksikologija 5. Klini?ka farmacija (13) Sl. 1 Me?unarodni simbol farmaceutske profesije [pic] (http://bs.wikipedia.org/wiki/Farmacija) 1. Zarazne bolesti Izme?u zdravlja i bolesti nema o?trih granica pa ni jasnih razgrani?enja me?u razli?itim stupnjevima sposobnosti. Bolesti uzrokovane zaraznim mikroorganizmima (od gr?kih rije?i micros, ?to zna?i mali, si?u?an i organon koja ozna?ava odijeljeni dio tijela) (mikrobi - od gr?ke rije?i micros, te rije?i bios, ?to zna?i ?ivot) zovu se zaraznim (infekcijskim) bolestima (4). Uzro?nici prodru u tijelo i mogu izravno o?tetiti organe ili mogu to u?initi otrovima koje izlu?uju pa o?te?enja tkiva ili organa zna?e bolest. Ipak, uzro?nici mogu u?i u ?ovjekovo tijelo, a da ne prouzro?e bolest, premda postoji zaraza (infekcija). Njih nazivamo klicono?ama (onaj koji u sebi nosi zarazne klice, onaj koji raznosi klice). 1. Op?enito o zaraznim bolestima Za postanak zarazne bolesti moraju postojati uzro?nik, izvor zaraze, mogu?nost prijenosa uzro?nika od izvora zaraze do ?ovjeka te ?ovjekova sklonost obolijevanju od zarazne bolesti. Zaraza se mo?e prenositi zrakom, slinom, doticajem one?ienim rukama i predmetima te hranom ili vodom u koju su dospjeli mikroorganizmi. Zarazu ?ovjeku mogu prenijeti i ?ivotinje. Zarazne bolesti uvijek nastaju kad se poremeti ravnote?a izme?u patogenih uzro?nika i obrambenih snaga tijela (3). 2. Uzro?nici zaraznih bolesti i bolesti koje uzrokuju Uzro?nici zaraznih bolesti prema biologijskim osobinama pripadaju razli?itim skupinama ?ivih bi?a, i to su bakterije, virusi, protozoe, gljivice i crvi. Mnogi su mikroorganizmi potrebni. Neki ?ak i prirodno ?ive u ?ovjekovu tijelu (saprofiti). Mikroorganizmi su sposobni uzrokovati zarazne bolesti (patogeni uzro?nici) i takvi su obi?no nevidljivi prostim okom i promatraju se mikroskopom. |Skupina uzro?nika |Bolesti | |Streptokoki |Streptokokne bolesti: angina, | | |?arlah, crveni vjetar, streptokokna| |Meningokoki |sepsa | | | | |Pneumokoki |Upala mozgovnica, meningokokna | | |sepsa | |Ostali | | | |Upala plu?a i druge upale | | | | | |Difterija, trbu?ni tifus, | | |dizenterija, bruceloza, crni pri?t,| |Bakterije |kolera, tetanus, itd. | | | | | |Gripa, kozice, crljenac, zau?njaci,| | |velike boginje, ospice, vakcina, | |Virusi |psitakoza i omitoza, dje?ja kljenut| | |(poliomijelitis), razli?ite upale | | |mozga, papata?i groznica itd. | |Spirohete |Leptospiroze, povratni tifus, | | |sifilis | |Rikecije |Pjegavac, Q-groznica | |Protozoa |Malarija, amebijaza, leishmanijaza,| | |tripanosomijaza | |Gljivice |Aktinomikoza, blastomikoza, | | |sporotrihoza, monilijaza, | | |histoplasmoza itd. | |Nametnici metazoa |Gliste, trakavice (ehinokok), | | |trihinoza itd. | (7) 2. Nevidljivi mikrobi i virologija - povijesni pregled Razvoj virologije vezan je uz mnoge uporne znanstvenike, istra?iva?e koji su svojim radom doprinijeli pojedinoj povijesnoj eri. Puno prije nego ?to su znanstvenici mogli definirati prirodu specifi?nih virusa, virusne bolesti poput kozica i bjesno?e omogu?ile su zna?ajne i dramati?ne uzorke potencijalne preventivne inokulacije (tj. bakterizacije). Zbog zna?ajne promjene rije?i virus u posljednja dva tisu?lje?a, moderni ?e ?itatelj najvjerojatnije biti zbunjen pri pronalasku tog termina u starim tekstovima. Prvi i najop?enitije zna?enje virusa bilo je da je sluzav, vjerojatno neugodan, ali ne i nu?no opasan. Ipak, latinski su prevoditelji puno puta koristili taj izraz sa implikacijama da je virus ne?to otrovno, ne?to ?tetno za zdravlje ili nekakva misteriozna, nepoznata zarazna tvar. Prema tome su i rimski pisac Celsus i Loius Pasteur mogli pri?ati o virusu bjesno?e. Celsus (25.pr. Kr.-50.) je najpoznatiji po svojem djelu O medicini napisanoj u osam knjiga. Primarni je izvor o prehrani, farmaciji i operaciji. O virusu se pri?alo sve

A Lavishing Welcome-- Odyssey essays

A Lavishing Welcome Odyssey essays For years hospitality has played a huge role in the lives of many, whether they be travelers or not. Through Homers The Odyssey this statement proves to be true; hospitality affects the travels of Odysseus throughout the entire work, both to his benefit and not. Many types of hosts are presented throughout this novel, some differing greatly, but they all have an effect on Odysseus in some way. From the start of the story you get a sense of how travelers are treated in most places. When we first meet Odysseus he is being treated as a king in the land of the Phaeacians. The Phaeacians were the perfect hosts to Odysseus giving him all that he needed and helping him along his way. They sat listening to the tale of his journey for quite some time and immediately offered to help him find his way back to Ithaca. This is what every traveler hopes to come across when finding themselves stuck in an unfamiliar area. Unfortunately for Odysseus this wasnt always the case. Some of the hosts Odysseus came across seemed wonderful and welcoming on the outside, but in all reality hurt his case more than anyone else. Calypso was a perfect example of the importunate host. She treated Odysseus well, spoiling him and letting him live a life of lavishing riches, but she wanted this to be all he knew of life. A perfect host would treat Odysseus well, just as Calypso did, but this perfect host which Calypso was not-would let Odysseus leave whenever he was ready and willing. Calypso never felt a desire to let Odysseus leave and did all she could to ensure that he was stranded with her. None of this is to say that Odysseus didnt like the life he was living. It was quite possible that he enjoyed himself throughout this extravagant life, but he still yearned for his home. Calypso wasnt the only one who played the role of an importunate host; Circe fulfilled this role as well. Unlike Caly ...